Kako učinkovito upravljati emocijama?
Osoba s visokom emocionalnom inteligencijom može upravljati vlastitim emocijama, učinkovito komunicirati s drugima, dobro se nositi s promjenama, rješavati probleme i čak biti duhovita u cilju opuštanja napete situacije. Takva osoba je također empatična te ostaje optimistična čak i bez obzira na poteškoće.
Razvijanje uspješne emocionalne inteligencije započinje razumijevanjem vlastitih emocija i njihova značenja. Uz ovo razumijevanje, trebamo otkriti i produktivne načine upravljanja svojim emocijama, a zatim ih upotrijebiti u korist sebi i drugima.
Kao dijete možda smo mogli odglumiti i glasno iskazivati određene emocije kako bismo zadobili pažnju, no to u odrasloj dobi nikako nije prikladno, osobito na radnom mjestu. Emocije neće nestati, no to nije izgovor da se ponašamo kako želimo. Važno je razumjeti svoje emocije, prepoznati zašto se tako osjećamo, a zatim podijeliti svoje osjećaje pozitivnim i konstruktivnim razgovorom.
Onako kako se čovjek osjeća određuje i kako vidi situaciju. Ako smo raspoloženi i veseli svakodnevni događaji nam se ne čine loši. Nasuprot tome, ako smo tužni, čak i najmanji detalj u nekoj situaciji izgleda nam velik. Kad je u pitanju radna sredina, neovisno o našem raspoloženju, naši nadređeni od nas očekuju da budemo vrhunski u izvedbi. Olakšati si možemo tako da „odaberemo“ biti dobre volje.
Najvažnije je utvrditi razlog zašto se osjećamo tako kao što se osjećamo. Ukoliko znamo zašto smo nesretni možemo ili promijeniti stvari koje nas čine nesretnima ili svjesno sami sebi reći da te stvari nisu vrijedne našeg uzrujavanja, što će na kraju rezultirati da se naše raspoloženje iz negativnog pretvori u pozitivno. Ovo razumijevanje emocionalnih značenja može se upotrijebiti za internu procjenu, ali i koristiti u interakciji sa suradnicima.
Znati koju emociju iskazujemo ili razumjeti razlog te emocije nije dovoljno da bismo upravljali svojim emocijama. Upravljanje svojim emocijama svjestan je i aktivan zadatak i može se napraviti na više načina. Opći je cilj postaviti one strategije koje koriste naše emocije za postizanje cilja, a ne dopuštajući svojim emocijama da nas iskoriste za stvaranje uzaludnog ishoda.
Važno je zapamtiti da nam emocije nisu ‘neprijatelji’ već sadrže vrijedne informacije koje nam, ako se pravilno koriste, mogu pomoći u donošenju kvalitetnijih odluka.
Kvalitetne komunikacijske vještine i vještine slušanja važne su u svim aspektima života, pa tako i za razvoj emocionalne inteligencije i upravljanje emocijama. Bez ovih osnova, pojedinac teško može izraziti svoje potrebe, želje, stvoriti utjecaj ili biti konkurentan u poslovnom svijetu.
Fleksibilnost da se pojasni značenje ili da se iskaže diplomacija oko koje smo se trudili važna je za uspjeh verbalne komunikacije, dok nam neverbalna komunikacija i govor tijela služi da se pojača dojam vezano uz ono što smo rekli, ali služi i kao dodatno objašnjenje onoga što pokušavamo reći.
Za sposobnost da svoje emocije držimo pod kontrolom potrebno je više od same volje. Viđenje situacije očima drugih, iz tuđe perspektive i jačanje vještina upravljanja samim sobom i samosvijesti alati su koji nam mogu pomoći u kontroli svojih emocija. Kada smo u rukovodećoj ulozi, možda ćemo naići na situacije u kojima se moramo jasno izraziti, bilo da je to pohvala zaposleniku za dobro obavljen posao ili prijekor zaposleniku jer nije ispoštovao rok.
Upravljanje samim sobom i samosvijest
Upravljati sobom ponekad može biti teško, osobito kad nam samosvijest prijeti egocentričnošću i arogancijom. Snaga upravljanja samim sobom i samosvijesti leži u ravnoteži između to dvoje. Vrlo nam je važno razumijevanje tko smo, uloga koju imamo, autoritet koji posjedujemo, ali kada to zasjeni našu sposobnost da budemo dosljedni i odgovorni, moglo bi završiti lošim ishodom. Isto tako, ako nam nedostaje razumijevanja tko smo i koja nam je uloga, to također može spriječiti našu sposobnost da budemo dosljedni i odgovorni. Ljudi koji su svjesni svog načina suočavanja sa sukobom i razumiju svoje ponašanje, ne mogu pogoršati stvari više od onih koji nisu svjesni sebe.
Ako želimo shvatiti kakvi smo, kako se ponašamo, kakav smo tip osobe, trebamo pitati druge ljude. Može nam se činiti da tražimo opravdanje da način na koji radimo sve što radimo je gotovo savršen. No, ukoliko iskreno pogledamo sebe, vjerojatno bismo rekli da to savršenstvo nije moguće ni kod nas niti pak kod drugih.
Kompromis – Idealna je situacija da se svi slažu sa svime što kažemo, ali to je vrlo malo vjerojatno. Kompromis je nezaobilazan dio odnosa s drugima, kako u poslovnom svijetu, tako i u privatnom životu. Kompromis je još važniji ukoliko je naša situacija ona s manje utjecaja. Od nas se može očekivati da napravimo kompromis na višoj razini ili čak da bezuvjetno slijedimo nadređene bez obzira na vlastite osjećaje ili mišljenja. U oba slučaja je ključno naučiti kako zadržati vlastita vjerovanja, a istodobno prihvatiti ideje drugih bez stvaranja napetih odnosa.
Konstruktivno neslaganje – Konstruktivno izraziti neslaganje znači izraziti neslaganje na pozitivan i produktivan način. Svrha konstruktivnog neslaganja nije neslaganje radi neslaganja kao ni biti negativan ili destruktivan prema tuđim razmišljanjima. Na radnom mjestu neslaganja su uobičajena pojava. Tvrtke neprekidno traže najučinkovitije načine obavljanja zadataka te ulažu u strategije poboljšanja procesa što stvara teren za rasprave i kompromise. Konstruktivno neslaganje u praksi znači upoznati i priznati tuđu ideju prije predstavljanja vlastite.
Optimizam i pesimizam – Optimizam i pesimizam dva su shvaćanja koje su usvojili pojedinci unutar organizacija. Ni jedna krajnost se ne smatra boljom od druge. Odgovarajuća ravnoteža ovih dvaju shvaćanja temeljni je dio najboljih poslovnih praksi. Optimizam donosi korist osobnom životu pojedinca, a može biti i konkurentska prednost u poslovnom svijetu. Optimističniji zaposlenici obično su produktivniji u pogledu kvalitete i kvantitete pa i zarađuju više novaca tvrtki. Optimizam je dobar i za naše zdravlje. Provedena istraživanja pokazuju da ljudi koji pozitivnije gledaju na svijet uglavnom žive duže od onih koji to nemaju. Također, optimisti imaju i uspješnije i dugotrajnije međuljudske odnose. Pesimizam je suprotnost optimizmu. Umjesto da čašu gledaju kao “napola punu” ili imaju pozitivan pogled na situaciju, pesimisti mogu vidjeti samo negativnu stranu problema. Kao što bismo i očekivali, pesimizam na radnom mjestu može biti vrlo štetan za osobni razvoj zaposlenika i dobrobit tvrtke u cjelini. Pesimist koji je na voditeljskom poziciji po svojoj prirodi može srušiti produktivnost i moral tima. Zaposlenik s negativnim stavom rijetko je promoviran na vodeću poziciju.
Pesimistima može biti narušeno i zdravlje. Oni uglavnom trpe veliki tjelesni i mentalni stres koji se očituje na različite načine poput primjerice raznih bolesti. Ekstremizam možda nije najpoželjnija osobina, a to također vrijedi i kad se radi o optimizmu i pesimizmu. Biti optimističan u vezi baš svake situacije može nas potencijalno odmaknuti od stvarnosti i poduzimanja prikladnih aktivnosti kako bi se riješio problem. Također može dati i lažnu nadu što na kraju može dovesti do razočaranja, što pak u konačnici može rezultirati da osobu napusti sav optimizam.
Da rezimiramo…
Usmjerenost na emocionalnu inteligenciju i razvijanje vještina EI donosi mnoge prednosti. To konkretno utječe na sposobnost pojedinca u donošenja odluka, razvoju odnosa i brizi za zdravlje. Biti svjestan svojih emocija, znati odakle dolaze i što znače omogućava nam racionalno i dobro isplanirani pristup kako donijeti određenu odluku.
Kad smo u stanju shvatiti zašto smo takvi kakvi jesmo i zašto reagiramo na stvari onako kako reagiramo, skloni smo steći više uvažavanja kod drugih, što zauzvrat može dovesti do jačanja poslovnih i osobnih odnosa.
Važno je razumjeti svoje emocije, prepoznati zašto se tako osjećamo, a zatim podijeliti svoje osjećaje pozitivnim i konstruktivnim razgovorom. Često se unutarnji nemir izražava kao fizička bolest. Skrivanje i potiskivanje negativnih emocija može dovesti do viših razina stresa u tijelu, što ga može privremeno ili trajno oštetiti.
Ključ koji osigurava izražavanje naših emocija na učinkovit način je kanaliziranje naših osjećaja na način da naša poruka bude čvrsta, ali i profesionalna.
Više o važnosti emocionalne inteligencije te upravljanja emocijama, možete saznati u e-learning modulu Emocionalna inteligencija iz “Ciklusa vještina zaposlenika 21. stoljeća“.
Više informacija, kao i pregled online edukacija možete pronaći na www.avus.hr, a ukoliko imate pitanja, komentare ili trebate dodatne informacije, slobodno nas kontaktirajte OVDJE.